nebojte se badata i Stevije

Hrvatska javnost, a pogotovo pobornici zdrave prehrane, šokirani su najavom da Vlada na popis zabranjenih dodataka prehrani stavlja uporabu prirodnog zaslađivača stevije, slatkog krumpira batate, te majčine dušice i gospine trave.

Tim potezom, koji mnogi smatraju skandaloznim, čelni ljudi države i praktično, hotimično ili ne, stali bi uz bok 90-ak zemalja svijeta koji podupiru moćnu farmaceutsku industriju, a prije svega američku kompaniju “Monsanto” koja već desetljećima uspijeva na “crnoj listi” držati te prirodne zaslađivače i nadomjeske hrani, protežirajući pri tome umjetni zaslađivač aspartam na kojem ubiru milijarde i milijarde dolara profita – iako je riječ o zaslađivaču za koji je dokazano da je najmoćniji otrov do sada proizveden u laboratorijima.

Uz prvotno šturo objašnjenje da navodno još nema dovoljno dokaza jesu li sastojci spomenutih biljaka i toksični, ministar zdravlja Rajko Ostojić, uz suglasnost ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o dodacima prehrani koji će stupiti na snagu već ovaj mjesec.

Na popisu 50-ak vrsta zabranjenih biljaka, većinom otrovnih ili halucinogenih poput bunike, našle su se, eto, na opće iznenađenje, i te u Hrvatskoj sve popularnije prehrambene namirnice, biljke koje se preporučuju dijabetičarima, a na stolu su i pobornika zdrave prehrane.

Javnost je ovu zabranu dočekala “na nož”. Ministarstvo zdravstva je tek naknadno pojasnilo zašto se list stevije u prirodnom obliku ne može koristiti kao hrana? “Razlog za to je što je list stevije u Europi proglašen ‘novom hranom’ budući da stevija nije bila tradicionalno u uporabi kao hrana. Stoga se registracija i stavljanje na tržište moraju odobriti posebnim zakonom propisanom procedurom. Stevija za sad tu proceduru nije prošla, a steviol glikozid (dakle, na njemu mogu zarađivati samo farmaceutske tvrtke – o.a.), kao sastojak stevije, proceduru je prošao i odobren je za stavljanje na tržište kao sladilo.”

Ova zabrana iznova je otvorila staru temu, a to je zašto vlade većine zemalja, a među njima i hrvatska, uopće ne razmišljaju o zabrani aspartama za koji je nedvojbeno dokazano da je teški otrov, a koji se koristi u čak šest tisuća proizvoda? Aspartam, zaštićeno sladilo američke kompanije “Monsanto” jedna od najopasnijih supstancija kojoj su ljudi ikada bili izloženi, 200 puta je slađi od šećera – uzrokuje tumor mozga, sljepoću i čak 90 drugih bolesti.

Aspartam djeluje na proteine, neke dijelove mozga, ali i na DNK. Upravo zbog toga može utjecati na mnoge organe, a simptoma ima jako puno. Ipak, lista simptoma koju je sastavila FDA pokazuje da je većina njih neurološke prirode. Neki od simptoma su: glavobolje, vrtoglavica, promjene raspoloženja, grčevi i bolovi u trbuhu, promjene vida, napadaji i trzavice, proljev, gubitak pamćenja, slabost, umor itd.

Čitajte sitna slova

To je, dakle proizvod koji se nesmetano koristi u bezbroj prehrambenih artikala koje svakodnevno nalazimo na policama dućana u Hrvatskoj. Gotovo je nevjerojatno u kojim sve proizvodima se ne nalazi ovaj umjetni zaslađivač. Nažalost, na etiketama proizvoda ti podaci upisani su najsitnijim slovima, a o njima prosječan kupac ne zna ništa ili vrlo malo.

Vrlo se često nalazi u gaziranim pićima i sokovima, a posebice onima s oznakom ‘bez dodanih šećera’ ili ‘light’. Uzgred, u SAD-u prehrambeno – farmaceutski lobi intenzivno radi na tome da aspartam ne treba obavezno navesti na deklaracijama namirnica, što znači, u tom slučaju uopće ne bismo mogli znati, da određena namirnica sadrži prehrambeni otrov aspartam.

Što, pak, reći o steviji, batati, novijim namirnicama koje su doprle do europskih trpeza?

Najkraće, farmaceutska industrija ih želi proglasiti nepoželjnim sve dok iz njih ne izvuče ekstrakte koje može licencirati i tako zabraniti običnom puku da nesmetano koristi u liječenju i prehrani.

Stevija dolazi iz Brazila i sjeveroistočnih dijelova Paragvaja. Guarani Indijanci koriste je od pradavnih vremena za liječenje rana, visokog tlaka i šećerne bolesti. Prehrambena stevija se može nabaviti kao biljka, tj. grm u obliku sušenog lišća, praška i raznih ekstrakata. No, kako su proizvođači umjetnih zaslađivača prepoznali ovu biljku kao najvećeg protivnika svojoj zaradi, u većini je zemalja registrirana tek kao dijetetski pripravak, a ne zaslađivač.

Odličan je dijetetski proizvod zbog energetske neiskoristivosti. Možete se fino najesti slatkog bez straha od debljanja.U Brazilu stevia se umjesto sladila s aspartamon nalazi na svakom stolu u svakom kafiću i restoranu. U Europi je šećerno-aspartamski lobi još uvijek prejak…

Batat: Korijen i mlado lišće koriste se u prehrani. Sadrži mnogo škroba, vitamina A, C i B, željeza i kalcija te male količine šećera. Ima jako veliku nutricionističku vrijednost. Dobra je hrana i za dijabetičare. Potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina.Lako se kulinarski obrađuje. Po kemijskom sastavu batat je vrlo sličan krumpiru ali sadrži nešto više proteina.

Osim što je iznimnog okusa, veliki je izvor minerala i vitamina pa tijelo opskrbljuje važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena: 200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule! Količina od samo 140 g batata osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E koji štiti organizam od srčanih tegoba.

.

‘Monsanto’ patentirao ‘Neotam’ – 13 tisuća puta slađi od šećera

Monsantova licencija za aspartam uskoro istječe, što znači da će spomenuti umjetni zaslađivač biti još šire zastupljen u namirnicama. Inače, “Monsanto” je već patentirao novi proizvod – Neotam, koji je 7000 do 13 000 puta slađi od šećera .Vrlo je sličan aspartamu (E951), ali je stabilniji i koristi se u nižim koncentracijama.

Budući da se u svrhu zaslađivanja hrani dodaje u tragovima, količina nastalog metanola nakon njegove razgradnje mnogo je manja nego kod aspartama. Možda ne bi trebalo puno pisati o ovom umjetnom sladilu da nije toliko sličan aspartamu, a ideološki toksikolozi ga jako hvale.

Što je niža doza, to je i sigurnost veća. I FDA i EU komisija smatraju ga potpuno sigurnim sladilom, ali tako pišu i za aspartam. Zapravo nije jasno zbog čega Neotam još uvijek nije potisnuo aspartam s tržišta, a razlog je vjerojatno u tome što je proizvođač oba sladila ista tvrtka. Vjerojatno će sljedećih godina ipak doći do potiskivanja aspartama.

http://www.portalsvijesti.com/teme/zdravlje/ne-bojte-se-batata-i-stevije-pravi-otrov-je-aspartam-koji-se-nalazi-u-6000-proizvoda/