izvor : http://www.dnevno.hr
Naš premijer uistinu ne zna i ne želi
znati, što se stvarno događalo prije više od 20 godina. On je u to
vrijeme, (kada je srpski agresor žario i palio po Hrvatskoj i Vukovaru, i
silom postavljao ćirilične natpise na tamošnje ustanove, pri tom rušeći
one latinične),bio tamo daleko, daleko od Lijepe naše i učio latinske
poslovice, koje danas u Hrvatskom saboru po oporbi sipa kao iz rukava.
No, on ni danas ne zna što se događa u Hrvatskoj, kako uistinu žive
građani zemlje čiji je on premijer, on ne zna, primjerice, ni tko je
donio odluku o kupnji Vladinog aviona u vrijednosti od 64 milijuna kuna.
| Autor: Marko Matić | Photo: Pixsell | Nedjelja, 17 Veljača 2013 18:14 |
Predsjednik SDP-a i hrvatski premijer Zoran Milanović opet je ovih dana
svojim izjavama
uznemirio hrvatsku javnost. Na stranačkom skupu u Varaždinu pred svojim pristašama nakon što je ishvalio stranku na čijem je čelu ponovno se osvrnuo na uvođenje ćirilice u Vukovaru. Tim povodom rekao je sljedeće:'Nismo išli u rat protiv ćirilice, nego protiv agresora. Rat je gotov već dugo, ali u glavama nekih ljudi još uvijek živi. Odgovornost za svoj uspjeh i neuspjeh moramo preuzimati i pojedinačno svaki čovjek i naravno zajednica za sebe, ali ne zajednica kao svemoćna država koja se brine o intimi i privatnom životu svakog pojedinca koja mu nameće neke vrijednosti i po tome mi smo stranka bitno različita od nekih drugih stranka u Hrvatskoj koje se smatraju pretplaćenima na hrvatstvo i na prirodni monopol razumijevanja hrvatskog interesa'! Ovim svojim nadahnutim monologom Milanović je zapravo uputio prijekor svima onima koji drugačije misle od njega i njegove Partije, koji drugačije doživljavaju Hrvatsku i njezine interese, koji drugačije doživljavaju Domovinski rat, Vukovar, ćirilicu. Premijer Milanović objektivno to i ne može shvatiti, jer daleko je on bio od Hrvatske, Domovinskog rata i vukovarske tragedije, pa nije ni mogao vidjeti sav taj zločin i krvave četničke parole ispisane na ćirilici ispod kojih su stradavali vukovarski branitelji, nedužni civili, starice, djeca. Nije on mogao ni čuti vapaje onih koji su prije mučkoga ubojstva od strane agresora gledali jezive ćirilične transparente na kojima je pisalo:'Slobodane šalji nam salate, bit će mesa klat ćemo Hrvate'.
Dok se ginulo za Vukovar, Milanović je zahvaljujući Sanaderu ušao u diplomaciju
On je za to vrijeme putovao po Europi, školovao se i gradio karijeru, te zahvaljujući bivšem premijeru Ivi Sanaderu ušao u diplomaciju. Stoga se on danas istinski iščuđava svima onima koji imaju imalo rezerve zbog uvođenja ćirilice u Vukovaru. Pa smiono kaže kako mi nismo išli u rat protiv ćirilice nego protiv agresora. Ne zna čak ni to da mi nismo išli u rat ni protiv koga, nego da smo se bili prisiljeni braniti od srpskog agresora koji je htio pokoriti našu zemlju, srušiti njezin ustavni poredak,zatrijeti našu kulturu,i naposlijetku, krvavom silom oružja Hrvatskoj nametnuti ćirilicu.Dakle Hrvatska se nikada nije borila protiv ćirilice, kao pisma, niti protiv bilo čije kulture, nego se samo branila od agresorskog divljaštva i njihove nekulture. Zna li Milanović da je najmlađa žrtva Ovčare imala samo 16 godina, no, i velika većina hrvatskih branitelja jedva je bila punoljetna. Oni su svoju 'veliku maturu' polagali u rovovima braneći svoju Domovinu, svoju Hrvatsku, ne štedeći svoje živote,dok je Milanović po europskim metropolama gradio svoju diplomatsku karijeru, i čuvao svoje prepone. Upravo stoga ne treba toliko zamjerati našem premijeru, jer on uistinu ne zna što se događalo prije više od 20 godina, on je u to vrijeme, ( kada je srpski agresor žario i palio po Vukovaru, i silom postavljao ćirilične natpise na tamošnje ustanove, pri tom rušeći one latinične),bio tamo daleko, daleko od Lijepe naše i učio latinske poslovice, koje danas u Hrvatskom saboru po oporbi sipa kao iz rukava. No, on ni danas ne zna što se događa u Hrvatskoj, kako uistinu žive građani zemlje čiji je on premijer, on ne zna, primjerice, ni tko je donio odluku o kupnji Vladinog aviona u vrijednosti od 64 milijuna kuna. On to javno i priznaje, a tko prizna pola mu se prašta. Nije premijer Milanović kriv ni za što, krivi smo mi jer smo izabrali premijera koji ne zna što mu se događa u zemlji na čijem je čelu, a i neće da zna. Jer kada bi želio nešto znati on bi se sa svojih prepotentnih visina morao spustiti među hrvatski puk, čuti njihove probleme, otići u Vukovar, razgovarati s majkama koji su od ruke srpskog agresora izgubili svoje najdraže, njih pitati za mišljenje, pa tek onda s orkanskih visina dijeliti lekcije svima onima koji se protive njegovom verbalnom nametanju svega onoga što oni objektivno neće i ne mogu prihvatiti. No, Milanović će radije izdeklamirati par suhoparnih rečenica, začinit ih pokojom latinskom izrekom, naučenom u europskim metropolama, dok je njegova generacija i mnogo mlađi od njega ginuli u rovovima braneći Hrvatsku, braneći Vukovar.A nakon toga, skoknut će do mondenog skijališta u Austriji, kako bi relaksirao svoje bolne prepone od prevelikog sjedenja u Hrvatskom saboru.
Premijer jedino zna da ništa ne zna što se događa u njegovoj Vladi i Hrvatskoj
Od takvog premijera uistinu najveću štetu trpi Hrvatska, njezini građani, no, jedini koji bi od Milanovićeva neznanja mogao imati koristi jeste bivši premijer Ivo Sanader. S obzirom da se protiv njega još vode brojni sudski postupci Sanader bi mogao za svjedoka pozvati premijera Milanovića i pitati ga je li on zna što mu u Vladi rade. Milanović bi mudro odgovorio:'Znam da ništa ne znam.' Takav odgovor bi i Sanaderu mogao poslužiti kao alibi u njegovoj obrani da ništa nije znao kada se odvijala velika pljačka i kriminal u Hrvatskoj za vrijeme dok je on obnašao dužnost premijera. Žalosno je da se već sada sa sigurnošću može reći da je šteta koju je Milanovićeva vlada nanijela Hrvatskoj svojom nesposobnošću i neznanjem mnogo, mnogo veća od štete koja se tovari na leđa bivšem premijeru od svih afera za koje se tereti. Jedino što Milanović zna jeste brutalno nametati partijsku volju svim građanima Hrvatske, dodvoravati se europskim centrima moći i što je najgore, dodvoravati se Beogradu, nakon čega sa svojih visina dijeli lekcije hrvatskom puku prekorijevajući ih da oni nisu išli u rat protiv ćirilice nego protiv agresora. A prije nego što je i sam počeo provoditi verbalno nasilje o potrebi uvođenja ćirilice, kao prethodnicu, pustio je svoga ministra uprave Arsena Bauka da brojnim izjavama zastrašuje građane Vukovara i Hrvatske. Tako je Bauk kao mantru ponavljao:'Nema odustajanja od odgode, ćirilica se uvodi u Vukovaru'. I tko bi nakon svega mogao pretpostaviti da će riječi iz Komunističkog manifesta otprije 162 godine kako 'jedan bauk kruži europom, bauk komunizma', i danas mogle biti aktualne. Danas bi se u nešto modificiranijem smislu slobodno moglo reći da 'jedan bauk kruži Hrvatskom i Vukovarom - Bauk Arsen, premijer Milanović i ćirilica'!
uznemirio hrvatsku javnost. Na stranačkom skupu u Varaždinu pred svojim pristašama nakon što je ishvalio stranku na čijem je čelu ponovno se osvrnuo na uvođenje ćirilice u Vukovaru. Tim povodom rekao je sljedeće:'Nismo išli u rat protiv ćirilice, nego protiv agresora. Rat je gotov već dugo, ali u glavama nekih ljudi još uvijek živi. Odgovornost za svoj uspjeh i neuspjeh moramo preuzimati i pojedinačno svaki čovjek i naravno zajednica za sebe, ali ne zajednica kao svemoćna država koja se brine o intimi i privatnom životu svakog pojedinca koja mu nameće neke vrijednosti i po tome mi smo stranka bitno različita od nekih drugih stranka u Hrvatskoj koje se smatraju pretplaćenima na hrvatstvo i na prirodni monopol razumijevanja hrvatskog interesa'! Ovim svojim nadahnutim monologom Milanović je zapravo uputio prijekor svima onima koji drugačije misle od njega i njegove Partije, koji drugačije doživljavaju Hrvatsku i njezine interese, koji drugačije doživljavaju Domovinski rat, Vukovar, ćirilicu. Premijer Milanović objektivno to i ne može shvatiti, jer daleko je on bio od Hrvatske, Domovinskog rata i vukovarske tragedije, pa nije ni mogao vidjeti sav taj zločin i krvave četničke parole ispisane na ćirilici ispod kojih su stradavali vukovarski branitelji, nedužni civili, starice, djeca. Nije on mogao ni čuti vapaje onih koji su prije mučkoga ubojstva od strane agresora gledali jezive ćirilične transparente na kojima je pisalo:'Slobodane šalji nam salate, bit će mesa klat ćemo Hrvate'.
Dok se ginulo za Vukovar, Milanović je zahvaljujući Sanaderu ušao u diplomaciju
On je za to vrijeme putovao po Europi, školovao se i gradio karijeru, te zahvaljujući bivšem premijeru Ivi Sanaderu ušao u diplomaciju. Stoga se on danas istinski iščuđava svima onima koji imaju imalo rezerve zbog uvođenja ćirilice u Vukovaru. Pa smiono kaže kako mi nismo išli u rat protiv ćirilice nego protiv agresora. Ne zna čak ni to da mi nismo išli u rat ni protiv koga, nego da smo se bili prisiljeni braniti od srpskog agresora koji je htio pokoriti našu zemlju, srušiti njezin ustavni poredak,zatrijeti našu kulturu,i naposlijetku, krvavom silom oružja Hrvatskoj nametnuti ćirilicu.Dakle Hrvatska se nikada nije borila protiv ćirilice, kao pisma, niti protiv bilo čije kulture, nego se samo branila od agresorskog divljaštva i njihove nekulture. Zna li Milanović da je najmlađa žrtva Ovčare imala samo 16 godina, no, i velika većina hrvatskih branitelja jedva je bila punoljetna. Oni su svoju 'veliku maturu' polagali u rovovima braneći svoju Domovinu, svoju Hrvatsku, ne štedeći svoje živote,dok je Milanović po europskim metropolama gradio svoju diplomatsku karijeru, i čuvao svoje prepone. Upravo stoga ne treba toliko zamjerati našem premijeru, jer on uistinu ne zna što se događalo prije više od 20 godina, on je u to vrijeme, ( kada je srpski agresor žario i palio po Vukovaru, i silom postavljao ćirilične natpise na tamošnje ustanove, pri tom rušeći one latinične),bio tamo daleko, daleko od Lijepe naše i učio latinske poslovice, koje danas u Hrvatskom saboru po oporbi sipa kao iz rukava. No, on ni danas ne zna što se događa u Hrvatskoj, kako uistinu žive građani zemlje čiji je on premijer, on ne zna, primjerice, ni tko je donio odluku o kupnji Vladinog aviona u vrijednosti od 64 milijuna kuna. On to javno i priznaje, a tko prizna pola mu se prašta. Nije premijer Milanović kriv ni za što, krivi smo mi jer smo izabrali premijera koji ne zna što mu se događa u zemlji na čijem je čelu, a i neće da zna. Jer kada bi želio nešto znati on bi se sa svojih prepotentnih visina morao spustiti među hrvatski puk, čuti njihove probleme, otići u Vukovar, razgovarati s majkama koji su od ruke srpskog agresora izgubili svoje najdraže, njih pitati za mišljenje, pa tek onda s orkanskih visina dijeliti lekcije svima onima koji se protive njegovom verbalnom nametanju svega onoga što oni objektivno neće i ne mogu prihvatiti. No, Milanović će radije izdeklamirati par suhoparnih rečenica, začinit ih pokojom latinskom izrekom, naučenom u europskim metropolama, dok je njegova generacija i mnogo mlađi od njega ginuli u rovovima braneći Hrvatsku, braneći Vukovar.A nakon toga, skoknut će do mondenog skijališta u Austriji, kako bi relaksirao svoje bolne prepone od prevelikog sjedenja u Hrvatskom saboru.
Premijer jedino zna da ništa ne zna što se događa u njegovoj Vladi i Hrvatskoj
Od takvog premijera uistinu najveću štetu trpi Hrvatska, njezini građani, no, jedini koji bi od Milanovićeva neznanja mogao imati koristi jeste bivši premijer Ivo Sanader. S obzirom da se protiv njega još vode brojni sudski postupci Sanader bi mogao za svjedoka pozvati premijera Milanovića i pitati ga je li on zna što mu u Vladi rade. Milanović bi mudro odgovorio:'Znam da ništa ne znam.' Takav odgovor bi i Sanaderu mogao poslužiti kao alibi u njegovoj obrani da ništa nije znao kada se odvijala velika pljačka i kriminal u Hrvatskoj za vrijeme dok je on obnašao dužnost premijera. Žalosno je da se već sada sa sigurnošću može reći da je šteta koju je Milanovićeva vlada nanijela Hrvatskoj svojom nesposobnošću i neznanjem mnogo, mnogo veća od štete koja se tovari na leđa bivšem premijeru od svih afera za koje se tereti. Jedino što Milanović zna jeste brutalno nametati partijsku volju svim građanima Hrvatske, dodvoravati se europskim centrima moći i što je najgore, dodvoravati se Beogradu, nakon čega sa svojih visina dijeli lekcije hrvatskom puku prekorijevajući ih da oni nisu išli u rat protiv ćirilice nego protiv agresora. A prije nego što je i sam počeo provoditi verbalno nasilje o potrebi uvođenja ćirilice, kao prethodnicu, pustio je svoga ministra uprave Arsena Bauka da brojnim izjavama zastrašuje građane Vukovara i Hrvatske. Tako je Bauk kao mantru ponavljao:'Nema odustajanja od odgode, ćirilica se uvodi u Vukovaru'. I tko bi nakon svega mogao pretpostaviti da će riječi iz Komunističkog manifesta otprije 162 godine kako 'jedan bauk kruži europom, bauk komunizma', i danas mogle biti aktualne. Danas bi se u nešto modificiranijem smislu slobodno moglo reći da 'jedan bauk kruži Hrvatskom i Vukovarom - Bauk Arsen, premijer Milanović i ćirilica'!
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen